Suzdržana balada

To je ono: bezruk u samoći Izmislio si bajku o ljubavi, plesu i vinu Ti si od onih što se vraćaju s potajnim granatama Pa se neočekivano dijele na otpatke Ali budi tu više od jednog života Budi kao zid – po strani, a stalno prisutan Kao prostor, napokon, koji se odrekao izgleda Da bi nadmudrio izdaju U tome je veličina poraza – da čovjeka posve oslobodi Da više ne mora strepiti da više ne mora skupljati I budeš li otvoren kao vrata ruina Svi će putovi voditi kroz tebe