Detaljna biografija: Kemal Malovčić

Osnovne informacije

Kemal Malovčić (Okreč, 6. maj 1946) bosanskohercegovački je pevač narodne muzike.

Istorijat i osnivanje grupe

Rođen 6. maja 1946. godine u Okreču, svoju pjevačku karijeru Malovčić započinje još u mladosti. Kao izvođač narodne muzike jako brzo stiče popularnost i simpatije slušalaca. Pripada grupi bošnjačkih pjevača koja je početkom 80-tih krenula u muzičko osvajanje estradne scene bivše Jugoslavije.

Sa nepunih 22 godina snimio je svoju prvu singlicu "Oko Sane" daleke 1968 godine. Veliku podršku na početku karijere je dobijao od svog mlađeg brata Džemala Malovčića, koji ne samo da je pisao muziku i tekstove pesama za Kemala, nego je i sam bio dobar pevač i harmonikaš.

Njegovi počeci su mnogo vezani za Sarajevo gdje su nastali njegovi prvi albumi "Oko Sane" (1968.), "Sad kod mene tuga srcem vlada" (1972.), "Senada, Senada" 1973. godine i "Stiglo pismo od rođenog brata" 1974. godine. Najveću slavu je postigao ulaskom u srpsku folk grupu "Južni Vetar" 1985. godine sa kojima je izdao sedam uspješnih albuma. U ona davna vremena kada su sadašnje generacije "puzale na koljenima", Kemal je napravio "bum" sa svojim pjesmama: "Sine, sine", "Mirsada", "Škorpion sam ja" i druge koje se i danas rado slušaju.

Međutim, najveći uspeh i kulminacija u karijeri, desio se njegovim dolaskom i sklapanjem saradnje sa "Južnim Vetrom" koja je trajala sedam godina. Da nije pogriješio što je promijenio "jato", te da je učinio ono pravo, godine 1985. opravdava svojim albumom pod nazivom "Okreće se kolo sreće", kojeg je radio sa najpopularnijim kompozitorima tadašnjih vremena: Miodragom M. Ilićem i Pericom Zdravkovićem. Pomenuti album, rasprodat je u zavidnom tiražu od oko 600.000 primjeraka. Udarna numera "Okreće se kolo sreće" postala je hit koja je tada bila na prvim ljestvicama folk barometra. Ništa manje nisu bile slušane ni pesme: "Pomiluj draga ćerku", "Rekla si mi da ne voliš zimu", "Ne ljuti se što sam opet došo", "Ja nisam srećan čovjek" i druge. Ali samim svojim dolaskom u Južni Vetar bio je bojkotovan sa strane muzičkih kritičara i počašćen je epitetom "hodža", te da pjeva i uci kao hodža. U ono vreme boje orijentalnih zvukova na prostorima bivše Jugoslavije nimalo nisu bile poželjne, stoga nije za čuđenje što su ga bojkotovali, ne samo Kemala, već i Južni Vetar. Međutim, publika je prihvatila sve to srcem.